Još jedno izdanje Blistave noći klasike

Sonja Bre­ljak
Još jedno izda­nje Blis­tave noći kla­sike je iza nas. Ber­lin­ski dvo­rac Char­lot­ten­burg je po peti, jubi­larni put otvo­rio vrata ovoj mani­fes­ta­ciji koju u kon­ti­nu­itetu orga­ni­zira Savez hrvat­skih dru­štava Ber­lin. Trud volon­tera, akti­vista Saveza hrvat­skih dru­štava, povje­re­nje spon­zora Mate Čujića, tvrtki Bero­lina Manu­fak­tur, Mas­ti­oka, Ti-Le Bau, Mäl­t­z­ner, Read more »

Josip Čulina pliva na kvalifikacijama za Olimpijadu

Edi Zelić
Uspješni hrvat­ski pli­vač iz Mainza, Josip Čulina, inten­zivno se pri­prema za ljetne Olim­pij­ske igre  Lon­don 2012 koje će tra­jati od 27. srp­nja do 12. kolo­voza. Svoju šansu za Lon­don potra­žit će na odlu­ču­ju­ćem natje­ca­nju koje će se odr­žati 10. lip­nja u Por­tu­galu, u Setu­balu. Ukupno će u Setu­balu nas­tu­piti 50-ak pli­vača, a devet naj­bo­lje pla­si­ra­nih pli­vača, mak­si­malno po jedan pli­vač iz jedne zem­lje, dobit će pri­liku nas­tu­piti i na Olim­pij­skim igrama. Read more »

Jakob Radoš, otac poznate ratne izvjestiteljice Antonie: Iako teško ranjen, uspio sam pobjeći u Austriju

Marina Sto­jak
Nedavno sam u poz­na­toj iner­net­skoj tra­ži­lici Google tra­žila način na koji ću stu­piti u kon­takt sa Anto­niom Radoš, poz­na­tom aus­trij­skom i nje­mač­kom rat­nom izvjes­ti­te­lji­com koja je među prvima izvje­šta­vala s rat­nih boji­šta u Afga­nis­tanu, Iranu, Iraku, Libiji, Soma­liji, Bosni i Her­ce­go­vini i mno­gih dru­gih. Otpo­četka sam znala da neće biti lako, jer se tele­fon­ski bro­jevi poz­na­tih osoba strogo drže u taj­nosti. Uglav­nom se dogo­vara i pre­go­vara sa novin­skim i TV kućama, agen­ci­jama koje vode bazu poda­taka o „slav­nim“ oso­bama, šalje im se zamolba i čeka odo­bre­nje.
Ipak, nakon samo pola sata istra­ži­va­nja, veza je bila uspos­tav­ljena. Read more »

Mark Begich, senator s Aljaske: Moj djed Ivan iz Like je otišao prije sto godina

(bona)

Ame­rički sena­tor Mark Begich nedavno je posje­tio Udbinu i Pod­li­paču, toč­nije selo Bre­štani, mjesta u Lici odakle vuče podri­je­tlo. Jed­nom od naj­poz­na­ti­jih Ličana u svi­jetu gra­do­na­čel­nik Udbine Ivan Pešut izra­zio je dobro­doš­licu u kraj nje­go­vih pre­daka, a Mark mu je uzvra­tio kako je jako uzbu­đen prvim dola­skom u kraj odakle je rodom nje­gov djed Ivan.
A djed Ivan Begić je prije 101 godinu, kao i nje­govi mnogi suna­rod­njaci zbog neima­štine, emi­gri­rao u Ame­riku, toč­nije u Mine­sotu. S njim je u daleki svi­jet otišla i supruga Ana, a u Ame­rici su zas­no­vali obi­telj. Djed ame­rič­kog sena­tora s Alja­ske radio je kao rudar i tako zajedno sa supru­gom Anom podi­zao obi­telj.
– Sje­ćam se nje­gova veli­kog vrta s mnogo povrća i puno koko­šiju koje sam kao dje­čak natje­ra­vao po dvo­ri­štu — rekao je sena­tor Begich svo­jim doma­ći­nima i okup­lje­nim novi­na­rima.
Slu­ša­jući priče svoga djeda Ivana, Mark je još kao dijete imao želju da posjeti kraj odakle vuče kori­je­nje. Tu želju ostva­rio je tek sada, kada je navr­šio 50 godina, jer je u Liku sti­gao tek koji dan pos­lije svoga rođen­dana. Inače, nje­gov otac Nick tako­đer je bio uspje­šan i poli­tički akti­van u Ame­rici. I on je kra­jem šezde­se­tih bio sena­tor Alja­ske, ali je pogi­nuo mlad i avi­on­skoj nesreći 1972. godine. Mark sa supru­gom i deve­to­go­diš­njim sinom Jaco­bom danas živi u Anc­ho­ra­geu, jed­nom od naj­ve­ćih gra­dova na Aljasci.
– Ovaj kraj svo­jim kra­jo­li­kom i kli­mom pod­sjeća me na mjesto gdje sam odras­tao u Ame­rici — rekao je Begich napo­me­nuvši svo­jim doma­ći­nima kako imaju lijep kraj pogo­dan za razvoj turizma.
Lički doma­ćini ame­rič­kog sena­tora odveli su na grob­lje gdje su poko­pani nje­govi preci. Tamo ga je doče­kao 73-godišnji Mile Begić, jedan od naj­bli­žih rođaka u Lici. Mili je Mar­kov djed Ivan bio ujak. Mile mu je poka­zao foto­gra­fiju nje­gova oca Nicka koju mu je pismom još prije više od pola sto­ljeća pos­lao nje­gov djed Ivan.
Sena­tor Begic posje­tio je i rodnu kuću djeda Ivana. Danas je ta kuća štala, ali to ame­rič­kom sena­toru nije sme­talo da uđe u nju i pogleda odakle je nje­gov djed oti­šao u svi­jet. Rođaci koji su ga doče­kali ispri­čali su Marku da je Ivan imao tek 17 godina kada se iz Like zapu­tio u Ame­riku.
– Prvi put u životu vidim svoga rođaka. Pono­san sam jako na nje­gov uspjeh. Vidi se da on ima dosta toga lič­kog u sebi. Posebno mu se svi­djela naša šlji­vo­vica — ispri­čao je novi­na­rima rođak Mile.
A nje­gov rođak ame­rički sena­tor s Alja­ske Mark Begich nije pro­bao samo šlji­vo­vicu, nego i ostale ličke spe­ci­ja­li­tete koje su mu rođaci pri­pre­mili. Počas­tili su ga uštip­cima, pršu­tom i sirom škri­pav­cem, a pred njega su izni­jeli pečenu janje­tinu i kruh ispod peke. Kada je vidio bogatu trpezu ispred sebe sena­tor Begich sje­tio se dje­tinj­stva i posjeta djedu Ivanu na nje­govu ima­nju, gdje su djed i baka često pri­pre­mali ličke spe­ci­ja­li­tete.
– Drago mi je što sam došao ovdje u dom svoje obi­te­lji. Drago mi je bilo što sam posje­tio i obi­telj­sko grob­lje, te što sam upoz­nao svoju rod­binu. Sve ću to pre­ni­jeti svo­jima kada se vra­tim kući. Ovaj posjet još je jače osna­žio moje veze s hrvat­skim podri­je­tlom i kada se vra­tim na Alja­sku pomoći će mi da još bolje radim — rekao je sena­tor Begić koji je svo­jim rođa­cima u Lici pri­čao o obi­telj­skom okup­lja­nju Begića u dje­do­voj kući u Ame­rici.
– Moj djed i stri­čevi pili su šlji­vo­vicu, a baka je pri­pre­mala slična jela ovima koje danas jedem ovdje. Vidim da imam dosta slič­nosti sa rod­bi­nom koja je u Hrvat­skoj, a nadam se da ću i ja uskoro pro­go­vo­riti koju hrvat­sku riječ — kazao je ame­rički sena­tor Mark Begich zahva­livši se rođa­cima na toplom pri­jemu.
Odla­zeći iz rod­nog sela djeda Ivana, obe­ćao je rođa­cima da će uskoro, kada mu to obveze budu dozvo­lile, ponovo posje­titi Hrvat­sku i Liku. Samo tada neće dola­ziti sam, nego će sa sobom povesti suprugu i sina. (bona)

Tiho odlaze svjedoci Bleiburga i Križnog puta

Ivan Ott
U pos­ljed­nji čas je vodeći slo­ven­ski reži­ser Miran Župa­nič pred film­sku kameru uspio dovesti zad­nje pre­ži­vjele svje­doke par­ti­zan­skih porat­nih zlo­čina, djecu pobi­je­nih žrtava iz kon­cen­tra­cij­skog logora Teha­rje kraj Celja, koju su komu­nisti osta­vili na životu, u popravno-odgojnim domo­vima za djecu držav­nih nepri­ja­te­lja u Slo­ve­niji ili ih tje­rali na vojno obra­zo­va­nje u Rusiju. Read more »